Monday, February 18, 2019


Jogjakarta, 17/02/2019-Amo Bispo Don Carlus Filipi Ximenes Belo, hamutuk ho estudante no maluk Timor oan sira ne’ebe hela no halao hela estudu iha Yogyakarta, halo seminariu ida ho tema: “Dame no Lia-Los.” Estudante ho inan-ama (sarani balun), simu Amo Bispo Belo iha Konventu St. Bonaventura (OFM) ho tebedai no bidu tuir lisan Timor nian wainhira simu bainaka. Iha seminariu ne’e Amo Bispo Belo rasik mak sai orador no Seminariu ne’e taka ho misa homutuk  no misa ne’e dirije husi Amo Bispo Belo rasik. Iha seminariu ne’e Amo Bispo hateten iha buat tolu mak sai pontu importante hodi kria dame no lia los:
Paz, tranquilidade, no orden; sai hanensan bajiku ba dejenvolvimentu katak tenki kria dame ho haraik-an hodi respeitu humanidade.”
            Dame no lia los ne’e mosu tanba ita iha inisiativu atu kria dejenvolvimentu. Dejinvolvimentu ne’ebe atu ita kria mak dejenvolvimentu iha edukasaun, sistema politika, sistema lei, denjenvolvimetu iha infrestutura, ekonomia, no ikus liu mak kria dame no lia los ba ema hotu. Atu dejenvolve  rai ida (nasaun) la presija hare ba kultura, lian, suku, kulit no diferensia seluk tan (katak hadok an husi sistema familiarismu, individualismu, engoismu). Sai pontu inportante iha dejenvolvimentu ne’e mak kria paz no lia los hodi kaer metin ba prinsipiu ida katak mai ita servisu hamutuk hodi kria dejenvolvimentu ne’ebe saudavel ba ema hotu. Liu-liu labele halo dikriminasaun ba ema selu nia direitu no dever atu hodi respeitu humanidade  no garante/asegura moris diak ba ema hotu.
Husi: Jose Raimundo Ximenes.

Thursday, February 14, 2019

Fuan


Fuan ne’ebe moras, total-mente moras ne’e sei lalakon.
Dalabarak ema koprende sala konaba domin. Fuan la’os atu fahe. Ida hafahe ne’e la’os domin no sentimentu, maibe relasaun.
Hau lao no lao nafatin atu buka o nia domin, tanba hau sei hadomi o.
Fahe-malu entre ita rua la’os tanba hau nia hakarak, maibe tanba korazen moris laiha ona.
Hadook-an husik hela o, liafuan ida mos la mosu mai, kleur ona ita fahe malu, sente, hanoin no hakarak hasoru o.
Fahe malu ida ne’e halo hau nia laran moras tebes.
Sasukat husi ita nia frakasaun lolos ne’e katak saida mak ita nian iha mundo ne’e.
Exame moris iha mundo ne’e hanesan “martelu” ida ne’ebe baku maka’as “besi” too sai sasan ne’ebe furak, karun no iha valos. Katak servi no hakaas an ba servisu leal-mente sei fo valor ba futuru.
Maromak koko fé ema ida nian la’os tanba atu halo nia narun-rahun, maibe atu halo nia sai hanesan ema ne’ebe moris. Katak forsa atu hasoru difikuldade moris ne’ebe akontese.
Moris ne’e katak atu estuda: estuda pasensia, estuda perdua, estuda hadomi, estuda sai husi sentimentu dezapontadu, estuda agradese iha tempu ba tempu no estuda...............?
Diak duni sai ema importate, maibe ida importante liu sai ema diak.
Iha difikuldade moris, sente todan tebes, iha tempu ne’e mak ita foin hare kores-orijinal husi ema ne’ebe iha o nia sorin, dehan katak sira mak tau matan-inporta ba o nia terus.
Hau protesta tanba hau laiha sapatu ne’ebe diak, to’o hau hare ema ida laiha ain. Hau foin arepende katak hau nia moris ne’e nakonu ho bensaun.
Wainhira hau tanis, wainhira hau nia fuan moras, wainhira hau labele ona halo buat ida no wainhira hau nia orasaun mos sente laiha ona respota, hau sente hanesan moris ne’e hau mesak deit, maibe hau fiar katak maromak hela ho hau.
Arepende frakeza no halo penitensia, ne’e la’os asaun ida halo moe, maibe buat kmanek ida ne’ebe halo ema seluk fuan hakmatek.
Hanoin ba tempu ne hanesan mota “panta rei odeim menei-Heracleito.”O sei lakaer mota ne’ebe sulin hanesan ba dala-rua, tanba ida sulin liu ba ne’e lahanesan ona ida tuir mai ne’e no sei lafila-tan ona. Katak minitu ba minutu halo moris ne’e ho netik valos, maske valor ne’e ki’ik.
Labele dezapontadu no dezanima, wainhira iha loron ida ne’e ita seidauk simu saida mak ita husu. Katak ema ne’ebe pasensia nia sei hetan saida mak nia hakarak.








Franciscan Dialogue  
Iha tinan 1219 M liu ba lider bot husi Ordem Igreja Katolika Roma ho naran São Francisco de Asis halo vizita ba Sultan Malik Al-Kamil iha Mesir. Iha tinan 2019 ne’e lider bot Igreja Katolika Roma ne’ebe foti naran husi São Francisco de Asis (Papa Francisco) mos halo Vizita ba Uni Emirat Arab.
Mote/diviza ne’ebe mak sai hanesan objetivu husi São Francisco mak “Nai Halo Hau Sai Ema ne’ebe Lori Dame.” La ses mos husi tema vizita husi papa Franciscano ba iha Uni Emirat Arab. Tema ne’e mak “Nai Halo Hau Sai Hanesan Bibi At Reprezentante lori Ita Bot nia Dame.” No tema ida ne’e sai hanesan objetivu mai Papa Francisco hodi ba iha Uni Emirat Arab.

Iha Tinan 2019 ne'e sai hanensa tinan aniversariu ba dala 800 São Francisco de Asisi halo vizita ba Sultan Malik Al-Kamil iha Mesir. São Francisco de Asis ba Sultan iha Damietta hanesan hahalok frankeza iha lia-los no domin ne’ebe tenki sai hanesan karater dialogu. Festeja ba tinan 800 Francisco de Asis hasoru malu ho Sultan Malik Al-Kamil, Frei Francisco sira mos selebra seculu 8 konaba partisipasaun Franciscano iha Mesir, iha Terra Santa, no Maroko. Partisipasaun Francisco de Asis ho ninia Frei dahuluk sira iha fatin ne'eba sai hanesan buat foun ida iha tempu ne'eba, tanba iha tempu ne'eba, tempu funu cruzada. Modelu Francisco de Asis no ninia Frei sira too iha ne'eba no sira fetan fiar husi ema Saracen sira atu hodi buka dalan ba dialogu iha ita nia tempu agora.
Tuir Historia katak Francisco de Asis husik hela Ancona iha 1219 no ba iha Syria, ikusmai too iha Damietta, fatin ne'ebe militares Cruzada sira halo/hari marka ba. Ema Santo ne'e hare oinsa militares Cruzada sira nia kontente atu halo funu hasoru Sarani Musulmanu sira, Nia hare hanesan disizaun ida ne'ebe la los no la iha solusaun.

Francisco de Asis mos fo hanaoin ba Militares Cruzada sira katak funu ne'e sei la fo valor diak. Iha fulan Setembro 1219, hamutuk ho ninia Frei Illuminato ba no too iha Sultan Al-Kamil nia hela fatin atu haklaken Evanjeliu. Espiritu haksolok ne'ebe Francisco de Asis iha sai hanesan exemplo, katak funu sei la hamosu dame. Modelu dialogu ne'ebe Francisco de Asis hatudu mak hasoru inimigu ho haraik an, la ho violensia, respeito, no ikus liu mak tur hamutuk halo dialogu hodi buka solusaun.


Referensia: Doc. Taufan, Dezembro, 2018, pj. 425

JOVEN AUTÓR BA HARII SOCIEDADE RESILIENTE

JOVEN AUTÓR BA HARII SOCIEDADE R ESILIENTE Joven   Autór  Ba  Harii   Sociedade  Resiliente ,  sai   hanesan   titulu  boot  ida   iha   kom...