Joventude Tenke iha Opiniaun
12 de Novembru hanesan loron istoriku ida mai iha nasaunRDTL ne’ebe mak iha sentidu klean husi partisipasaun jovensira nia iha tempu ne’eba (tempu difisil). Maibe, iha tempuagora, tinan-tinan joven sira sempre iha sivilizasaun no mudansatuir tempu. Fator ne’ebe mak fo influensia ba karater joven nianiha tempu agora mak iha hanoin no hakarak atu moris mesak(lakon sentidu iha fraternidade/moris la iha amizade).
Ita joven sira edukadu (estudante) presija hakleankoinesimentu iha buat hotu katak ita nia objektu atu hakiak lia-los, laos lia bosok. Tanba dalabarak ita halo forum diskusaun saihanesan fatin kompetisaun atu hatudu ita nia intelejenjia, hodihamonu ema seluk tanba deit prestíjiu. Ita nia passatempo makhalo kritija, maibe incapaz (labele) atu halo kontribuisaun. Koalia konaba politika, maibe sei encolhido iha birokrasia niaoin. Ita laos estudante wifi ne’ebe gratuitu atu ema hotu uzahanesan instrumentu deit.
Joventude Sai Exemplu Edukador
Revolusaun mentalidade ba joven sira liu husi edukasaun. Bele husi edukasaun formal (eskola) no edukasaun non-formal (husi envairomentu). Edukasaun hanesan dalan diak ida atu belehadia no dezenvolve joven sira nia karater (moris ho moralidadene’ebe diak). Joventu hanesan mata dalan id aba dezenvolvimentu iha area politika katak joven mak future baliderasan nasaun ne’e nian.
Joven sese-deit mak hetan poder nu’udar lideransa, nia ihadever atu fo edukasaun iha liña moral ne’ebe etiku no justu baema hotu. joventude nu’udar matenek no futuru nasaun nian. Nia iha direitu atu moris ho honestu, justu, laran mos, laos morisho autoridade katak ukun foka ba ema ida deit no hadook an husi violecia hotu. Joventude hotu iha direitu atu sai lideransa, importante nia iha komprensaun, kualidade retorika, no kapasidade konaba lideransa ne’e klean. Sese-deit mak hetanpoder nu’udar lideransa, nia tenke responsabiliza poder ne’ebenia simu katak nia sai servisu nain atu servi ema hotu.
Joven nu’udar Autór iha Era Digital
Teknolojia komunikasaun dan informasaun (TIK) sai boot tuir dezenvolvimentu era, liu-liu iha media sosial incluidu mosmedia online. Konveniênsia no efisiensia ne’ebe oferecido husimedia online no uza media hirak ne’e sai hanesan fatin habelarinformasaun ne’ebe mak fo influenza (influente) ba sociedade. Meida hirak ne’e iha parte diak/positivu, iha parte seluk sainegativu, maibe ida ne’e konforme ba ema ida-idak niaobjektivu uza media ne’e rasik.
Agora ita hare took definisaun husi hoax ne’e rasik no itahare mos husi Mastel ninia peskija. Tuir Robert Nares hoax maihusi Lian Latinu hocus/pocus katak bosok/falsu (to chaet ouhabosok). Koinesimentu konaba hoax komesa uluk katak“notisia bosok ne’ebe atu halo komiku deit,” maibe agora nakfila sai oin seluk “notisia bosok ne’e sai hanesan virus at idane’ebe hamate humanu nia rasionalidade no mentalidade. Liafuan seluk hoax hanesan ema ne’ebe moras mental. hoax saihanesan tradisaun ou toman ida mai jerasaun milenial sira, tanbaita lalais liu tuir lia-bosok duke tuir lia-los. (Robert Nares, “A Glossary: Or, Collection of Words, Phrases, Names danAllusions to Customs”, London, 1822).
Hoax laos ita nia tradisaun. Tanba sa laos ita nia tradisaun? Tanba husi moris mai ita nia inan-aman eduka ita atu sai emane’e honestu, responsabilidade, no iha moralidade humanu atuhodi respeitu ema seluk, respeitu ema seluk nia dignidade no inportante mak respeitu humanidade.
Kria teknolojia atu hametin unidade iha komunikasaun, laos atu habelar hoax (notisia falsu). Hoax hamate komunikasaun, relasaun, no hamosu konflitu. Iha realidade hoaxhamate lai-los, halo situasaun no kondisaun hadok an husi paz.Hoax hanesan virus no karater ida ne’ebe hamate humanu niarasionalidade no hanehan humanu nia lojika intelektual tomak. Hoax halo humanu sai atan ba nia an rasik iha media, no la konsidera ona ema seluk nia dignidade hanesan humanu ida. Itahanesan ona jerasaun milenial ne’ebe edukadu hatudu exemplune’ebe diak ba komunidade, moris iha honestu, no ihamoralidade. Tanba hoax laos deit hamate humanu niarasionalidade, meibe hamate mos etika iha komunikasaun. Uzamedia sosial (MEDSOS) ho idealism ne’ebe diak katak atuhaklean koinesimentu diak iha media, laos uza MEDSOS hodihalo habelar informasaun falsu, halo identidade falsu hodihamonu ema seluk, loke ema seluk nia sala iha publiku, hamonuema seluk nia diknidade, no habelar informasaun ne’ebe la ihamoralidade.
Hau konkorda wainhira media sosial (Social Media: SOCMED) saida deit: Facebook, Instagram, twiter, line, email, WhatsApp, no media sosial seluk tan. Media sosial hirak ne’e saihanesan fatin atu publika ita nia espresaun no saida deit mak itasente. Hau la konkorda wainhira media sosial hirak ne’e ita uzahodi habelar informasaun falsu, halo identidade (ID) falsu hodihamonu ema seluk, loke ema seluk nia sala iha publiku, hamonuema seluk nia dignidade, habelar informasaun ne’ebe la ihamoralidade, no la iha valor iha sociedade.
Mai ita hotu uza media sosial ho matenek, atu nune’e belefo benefisiu no valor ba ema seluk no kria honestu iha ida-idaknia an rasik wainhira atu habelar informasaun ou notisia ruma. Ita mos tenki tau atensaun ho kritija informasaun no notisiahirak ne’ebe ema publika iha media sosial. Presija hakleankoinesimentu konaba media sosial, atu nune’e ita keta monu basala, difilkuldade, no hadok an husi habelar informasaun no notisia falsu iha media sosial.