Monday, February 24, 2020

Sentidu Quarta Feria Cinzas, Jejum, no Hadera An?


Quarta Feria Cinzas, Jejum, no Hadera An

Quarta Feria Cinzas katak selebrasaun fiar () hodi fo hanoin mai ita konaba ita nia origem no objektivu moris nian. Ita, humanu mai husi rai sei fila fali ba rai wainhira ita mate.
Loron ida fo hanoin mai ita konaba ita nia origem no ita nia obejektu moris nu’udar humanu, ne’ebe presija hakaan ba spiritu peniténsia (hanoin-hikas). Peniténsia, mudansa, hasees an, no hadia moris tenke no presija ita buka totalmente. Loron Quarta Feria Cinzas ita selebra mos hanesan loron dahuluk ba Tempu Cuaresma. Tempu Cuaresma ita sei halao durante loron haat nulu (semana 4) molok tama ba Festa Pascoa. Iha Tempu Cuaresma saida mak presija ita atu halo? Quarta Feria Cinzas hanesan loron dahuluk ba Tempu Cuaresma no mos hanesan sinal ita hodi hanoin hikas durante loron haat nulu Muises jejum no hadera an molok simu Nai Maromak nia Ukun Fuan Sanulu (Kel 34:28), Hanesan mos Profeita Elia (1 raj 19:8). Nai Jejus rasik mos halo jejum no hadera an durante loron 40 no kalan 40 iha rai fuik maran molok halao Ninia misaun (Mat 4:2).

Tamba sa tenke Loron Quarta?
Igreja Katolika Romanu tau jejum ne’e durante loron 6 iha semana ida (la konta ho Loron Domingu, tamba Loron Domingu foti sai hanesan loron selebrasaun ba Jejus nia moris hi’as husi mate). Maka, tempu jejum ita halao durante semana 6 aumenta loron 4, hoi da ne’e pas loron 40. Ho ida ne’e, loron dahuluk jejum nian monu los ba loron Quarta. (paskoa akontese iha Loron Domingu, hamenus loron 36 (semana 6) pois hamenus tan loron 4, konta husi kotuk, monu iha loron Quarta).
Maka determinasaun loron dahuluk ba tempu cuaresma ba loron Quarta tamba konta husi loron 40 molok Domingu Paskoa, no la konta ho loron Domingu.

Tamba sa Quarta Feria Cinzas?
Cinzas hanesan sinal  peniténsia (hanoin-hikas). Iha Biblia haktuir katak cinzas hanesan sinal peniténsia (hanoin-hikas) ida, exemplu ema Niniwe sira hetan peniténsia (Yun 3:6). Iha Bilblia Kontesimentu mos dehan katan ita ema Nai Maromak kris husi rai (Kej 2:7), no too loron ida mai ita mate, ita sei fila fali ba rai. Halo peniténsia no fiar ba Evangeliu, “o ne’e rai rahun, no sei fila fali sai hanesan rai rahun”. (you are dust, and to dust you shall return).

Saida mak Jejum no Hadera An?
Iha Lei Igreja nian hanesan Condex Iuris Canonicii (Kitab Hukum Kanonik KHK) numero 1249 – 1251 koalia konaba loron jejum no hadera an. Ema Kristaun hotu iha direitu no dever halo jejum no hadera an tuir sira ida-idak nia modelu no hakarak rasik (kan. 1249). Tuir lei no tradisaun Igreja Katolika Romanu nian katak ema katolika hotu tenke halao jejum, sira ne’e mak ema katolika hotu ne’ebe tinan 18 too 60. No sira ne’ebe mak hadera an, ema Katolika sira ne’ebe too ona tona 14 ba leten.
Jejum tuir sentidu Juridika katak han bosu so dala ida deit iha loron ida (makan kenyang hanya sekali sehari). Hadera an tuir sentidu juridiku katak hili lakoi atu han naan ou ikan ou masin, ou lance ou fuma. Tanba regras jejum no hadera an ne’e ladun todan, presija iha familia uma laran mak determina rasik jejum no hadera an ho modelu ida-idak nian.

Mesagem husi Papa Francisco Konaba Jejum
Papa Francisco rekomenda pontu 11 konaba jejum iha tempu Cuaresma. Pontu 11 konaba jejum tuir mai ne’e:
1.      Jejum hasai liafuan at ne’ebe haloo ema seluk fuan moras no muda ita nia liafuan sira sai midar no furak.
2.      Jejum ba dezapontadu/ladun puas, maibe hakonu ba o nia an ho agradesimentu.
3.      Jejum ba nervoju no hakonu ba o nia an ho hahalok ne’ebe obedese no pasensia.
4.      Jejum ba hahalok pesimista, maibe hakonu o nia an ho hahalok optiminsta.
5.      Jejum ba laran tauk, maibe hakonu o nia an ho hahalok barani nian.
6.      Jejum ba sura-lia, maibe haksolok no goja bah o buat ne’ebe o iha.
7.      Jejum ba stress/frustrasaun, maibe hakonu o nia ho orasaun.
8.      Jejum ba tisteza, hakonu ba o nia fuan ho ksolok.
9.      Jejum ba egoista, no toroka bah o laran sadia.
10.  Jejum ba husi hahalok lakoi perdua, meibe troka ho dame no perdua.
11.  Jejum ba koalia barak, no hakonu o nia an ho silensiu no pronto atu rona ema seluk.


Sunday, February 9, 2020


SISTEMA LEI NO REALIDADE POLITIKA: GARANTIA MORIS DIAK BA EMA HOTU

Politika sai hanesan bajika iha servisu publiku ou servisu governu nian no lei sai hanensan norma ou regulamentu ida ne’ebe atu regula sistema servisu governu no sidadaun nasaun nian. Ho ida ne’e, iha servisu governu ou ba servisu saida deit presija sistema lei ne’ebe forsa. Regulamentu ou norma ne’e regula no forma sese deit iha servisu, atu nune’e ita bele profesionalismu liu tan iha knar ou servisu ida. Iha servisu politika la presija deit esperensia maibe presija mos teoria, atu nune’e bele hametin ema hotu nia koinesimentu no konsiensia konaba saida mak politika no saida mak servisu politika? Politika ne’e tenki lao hanesan ho pratika. Ho ida ne’e, mai ita haklean koinesimentu ho ideas Carl Schmitt (C. Schmitt moris iha Alemanha/Jerman, 11 Juli 1888, nia espesialista lei no politika) nian ne’ebe koalia konaba lei no realidade politika no ninia analizasaun tomak konaba diferensia exersaun no normalidade iha politika no sistema lei nasaun nian. Atu nune’e ita bele estuda hodi haklean, hametin, no hadia sistema lei no realidade politika ne’ebe agora dau-daun ita uza no pratika hela iha ita nia nasaun Timor-Leste.

Analizasaun: Politika no Sistema Lei
Analiza konaba diferensia entre “exersaun” no “normalidade” iha politika no nia korelasaun ho sistema lei nasaun nian. “Exersaun atrai liu normalidade. Norma ne’e la hatu iha evidensia saida deit, meibe exersaun hatu iha evidensia saida deit: nia laos deit hametin regulamentu/norma, regulamentu ne’e rasik bajikamente mai husi exersaun. Iha exersaun, forsa moris ne’ebe lolos hasai an (quebrar) husi crosta mekaniku ne’ebe sai toos (duro) iha repetisaun” (Schmitt, C., Politische Theologie, Duncker und Humblot, 22).
Carl Schmitt hateten katak politika hamrik husi situasaun normal (normalidade) no situasaun emerjensia (exersaun) ne’ebe bajikamente iha moris tomak no realidade politika. Tuir ninia hanoin, “situasaun normal ne’e rasik padronizadu iha no bajikamente ba, kombinasaun/série sistema lei legislasaun ne’ebe assumido iha autoridade legal ne’ebe fo garantia ba normalidade ne’e rasik” (Carl Schmitt, Political Theology pp-12-13- Schmitt, C., Politische Theologie, Duncker und Humblot, 22). Maibe “situasaun emerjensia, situasaun ida ne’ebe bai-bain lori nasaun ba krije konstituisaun no orden polítiku (extremu no singular). Asuntu ne’ebe iha situasaun normal atu afirma ho serteja, iha situasaun anomalia ne’e difisil atu determina no la tama iha sistema lei nia.” (Hardiman, F. Budi. Filsafat Fragmentaris, 2007, 149)
Schmitt nia analiza konaba realidade lei ne’ebe rekuja (mai-husi) husi esforsu-ninia fenomenolijia-atu hetan aterramentu husi realidade politika ida-idak. Tempu modernu hatama ona politika ba iha sistema konstitusionalidade ne’ebe sofistikadu iha ne’ebe buat hotu lao ho serteja ho mekanismu rasionalidade no hanorin diak (demandas) ne’ebe naroman (brilhante) ba ema partisipa iha ne’eba (desempenhar um papel). Schmitt aprende husi Jean Bodin nia pensamentu, Schmitt deskobre konaba saida mak realmente husi situasaun organizadu – norma – no mekanizista politika modernu ne’ebe iha supojisaun ne’ebe komesa lakon (haluhan) ne’e-mak soberania situasaun emerjensia ou exersaun. Tuir hau nia komprensaun, situasaun emerjensia ne’e mak lakon husi politika modernu no kria sistema ba divijaun poder ho ida-ne’e laiha ona soberania ne’ebe absolutu. Komunidade/sosiedade nia moris loron-loron mai husi supojisaun kompleta husi sistema lei ne’ebe otoritativu. Buat hotu sei hamahon an ih sistema ida ne’ebe los no seguru. Tiramanxas supojisaun situasaun emergenjia hamate (membius) humanu husi realidade ne’ebe eksepsaun (kekecualian) ne’ebe la lakon, maibe iha tempu ida sei partisipa fila-fali. Wainhira kondisaun emerjensia ne’e akontese sai klaru liu-tan ba orden moris ho forsa hotu no ninia soberania. Sita husi Schmitt nia pensamentu tuir mai ne’e atu esplika konaba politika labele halo lakon sistema estadu nian ne’ebe mak norma no laiha risku situasaun emerjensia:
Mundo ida ne’ebe halakon posibilidade funu no konflitu, hanesan mundu ida ne’ebe moris iha dame/paz katak kombinasaun/série mundu ida ne’ebe la ho distinjia amigo no inimigu, ou mundu ida ne’ebe laiha politika. Dalaruma iha mundu ne’e iha antiteza-antiteza no kontras-kontras, kompetisaun-kompetisaun no iha intriku-intriku balun ne’ebe diak tebes, maibe iha ne’eba la iha antiteza ida ne’ebe mak iha valor, iha ne’ebe halo processado ba humanu atu sakrifika nia moris, haruka fo an, fakar ran, no bele oho humanu seluk. (Schmitt, C., Politische Theologie, Duncker und Humblot, 22.)

Tuir Schmitt nia opiniaun katak iha lei no sistema politika presija situasaun exersaun, tanba exersaun hatudu liu ba lia-loos (a verdade) ne’ebe lolos. Hatudu mos ba se mak iha proder/kbiit, se mak ukun (soberania), no se mak ema seluk. Iha kondisaun nune’e, humanu so deit defende no hatudu nia an (ninia verdadeira identidade), estabelesimentu, no ninia disijaun.
Situasaun ne’e halo ema ida-idak foti disijaun hodi kria orden politika (desisionismu). Ida ne’ebe iha poder ou kbiit mak sira ne’ebe barani foti disijaun iha situasaun emerjensia. Situasaun ida ne’e provoka humanu loke/hasai individualidade humanu nian ne’ebe sei subar an iha situasaun normal (situasaun norma sei la hatudu buat ida).
Ita bele kritika nasaun ne’ebe iha lei modernu ho birokrasia (burocracia) hodi esforsu halakon politika-katak atu halakon politika ne’ebe mos (laos politika foer). Operasional iha estadu legal (state law) laos deit poder, maibe rasionalidade administrativu no juridiku. (Hardiman, F. Budi. Filsafat Fragmentaris, 2007, 149). Estadu legal sempre tau matan ba (apontar) ninia asaun iha regulamentu ne’ebe radikal, sei la fo buat ida no depende fila fali ba disijaun husi ida ne’ebe iha poder/iha kbiit. Ida ne’e mak konsekuensia lojiku kritiku ba absurdu (absurdity) demokrasia no estadu legal, tanba sistema estadu (statehoot) lolos ne’e hanesan fatin maskara (mascara, topeng) ne’ebe  subar hela se mak lolos ne’e iha poder/iha kbiit.  Tanba disijaun governu nian tenki lao tuir sistema lei ne’ebe iha. Laos tanba deit iha ona poder atu ukun, hodi haluhan tia sistema lei ne’ebe iha. Dalam ukun nain sira foti disijaun tuir sira nia kbiit no sira la tetu tuir regras lein no situasaun real ne’ebe povu sira infrenta. Ho ida ne’e, saida mak ita atu kria ba dejenvolvimentu? Dejenvolvimentu ekonomia, politika, no infrestutura nasaun nian presija profesionalizmu iha servisu hamutuk entre gorverno ho sociedade.

Servisu Sai Hanesan Objetivasaun Humanu
Humanu presija prasis-prasia atu muda sociedade. Ho ida ne’e, presija mudansa iha servisu social-politiku. Atu halo mudansa ba social-politiku ne’e presija servisu. Servisu katak  asaun (action) humanu nian ne’ebe baziku tebes: husi servisu humanu halo nia-an sai realidade. Ida ne’e, sai hanesan visaun ba ita ema, tanba ita ema deit mak bele servisu; koalia/analiza, servisu iha to’os, natar, edifisiu-hanesan profisaun humanu nian.
            Humanu halo ninia aktividade moris sai hanesan objetu hakarak no concious. Filojofika-mente servisu sai hanesan objetivasaun humanu nian. Servisu sai hanesan objetu katak saida deit mak ita nia servisu/profisaun, tenke hare no foti hanesan buat ida ne’ebe inportante iha ita nia moris. Ita mos presija sense of belonging no leal ba servisu/profisaun ne’e rasik.

Harmonizasaun humanu
Humanu persiza harmonizasaun atu bele kria paz/estabilidade. Estabilidade presiza servisu-hamutuk no responsabilidade. Servisu-hamutuk no responsabilidade se ita halo korelasaun entre kominidade (povu) no governu, mak hamosu estabilidade ba nasaun (the nation's welfare). Estabilidade nasaun nian, determinna husi responsabilidade no servisu-hamutuk entre governu no sociedade. Responsabilidade no servisu-hamutuk presiza mos habitu etika. Habitu etika fo suporta no atu ajuda humanu atu sai pribadu ne’ebe honestu, cortês, conscientes. Etika moris ida ne’e mos sai hanesan virtude ne’ebe determina kualidade moris humanu nian.

Presepsaun Kritija
Ita halo Kritija ba birokrasia ne’ebe mak dalaruma sai hanesan makina ukun na’in/kbiit na’in. Tanba iha realidade birokrasia ne’e la impaktu positive deit. Maske papél husi birokrasia iha susesu planu nasaun nian, maibe destinu demokrasia Timor Leste nian tuir hau nia hanoin la determina ona husi brikrasia. Ida determina maske la esklusivu ona iha governu, liu-liu sira ne’ebe foti disijaun (governu) no kaer ukun/poder iha governu.(Susena, Frans-Magniz, Filsafat Kebudayaan Politik. 1995, 143). Iha parte seluk, konaba kondisaun emerjensia sai perigu wainhira ita interpreta hanesan apoiu ho hamoris ditadura. Ho ida ne’e tuir hau opiniaun, ita tenki tau atensaun no kritija katak iha birokrasia ne’e laos katak nia suporta sira ne’ebe uza ditadura. 
Ita presija haraik an hodi respeitu sistema lei ne’ebe iha ho objektivu katak  atu kria unidade, paz iha dejenvolvimentu no kria dejenvolvimentu ne’ebe saudavel ba ema hotu. Liu-liu labele halo dikriminasaun ba sistema lei no realidade politika hodi hamate ema selu nia direitu no dever, maibe ita presija hadia sistema lei no politika hodi respeitu humanidade  no garante/asegura moris diak ba ema hotu.

Husi: Jose Raimundo Ximenes
Estudante Teolojia-Filojofia, Universidade Sanata Dharma, Jogjakarta
Asesu iha STL, edisaun Tersa, 26 Fevereiru 2019





Wednesday, February 5, 2020

Loron Valentine Hanesan Toman Ida


Loron Valentine Hanesan Toman Ida

Loron Valentine hanesan tradisaun ou toman ida ne’ebe ema selebra iha loron 14 fulan Febreiru, hanesan loron domin. Tuir Referensia historia hateten katak, loron Valentine mosu husi tradisaun Romanu nian. Ikus mai husi tradisaun Kristaun halo adoptasaun ho historia ne’ebe haktuir konaba Santo Valentinu nia brani. Tanba sa Santo Valentinu hetan kastigu husi liurai Claudio? Liurai Claudio iha tempu ne’eba sai hanesan liurai bot Romanu nian. Tuir lei Romanu nian, membru militares hotu hetan bandu labele kaben (labele iha fen) ho objektivu katak atu nune’e sira bele fo an tomak hodi servi ba nasaun no liurai. Kontrario ho Valentinu nia hanoin. Ikus mai Valentinu nu’udar Nai Luluk nia fo kasamentu sub-subar ba membrus militares sira ne’ebe hakrak kaben iha clandestein (iha teoria politika nian clandestein katak movimentu rai okos). Iha parte ida ne’e Valentinu hasoru ou kontra lei husi liurai ho nia sentidu katak feto ho mane iha direitu atu moris hamutuk nu’udar fen-laen.
Saida mak objektivu husi hari’i uma kain? Iha realidade moris lor-loron domin sai hanesan fator inportante ba buat hotu. Koalia konaba hari’i uma kain ou kaben, dalabarak inpaktu husi kultura (tradisaun), husi luxúria (napsu), situsaun social, no seluk tan. Perigu husi inpaktu hirak ne’e mak kria moris kiak aumenta, tanba ho obrigasaun hirak ne’e hamate ema nia rasionalidade (hanoin) ou koinesimentu konaba saida mak domin. Menus koinesimentu iha moris uma kain (kaben) bele hamosu konflitu: tanba laiha koinesimentu klean konaba hari’i uma kain, eskola la hotu, kaben tinan kiik, no ekonomia la sufisiente. Ne’e laos atu hanorin ita para atu halakon kultura, maibe hanorin ita oinsa atu buka maneira ou modelu seluk husi ita nia toman ou tradisaun konaba kaben.  Buka solusaun hodi hamenus toman ne’ebe ita hamoris durante ne’e. Iha loron 14 Febreiru tinan ida ne’e husu ita hotu atu haklean koinesimentu konaba sentidu (domin) husi loron ne’ebe ita foti hanesan loron domin nia. Laos hein halo foer loron domin ne’e ho mentalidade ne’ebe hamate ema seluk nia diknidade (inmoral).
Historia Loron Valentine
Loron 14 Febreiru ita selebra ou festeza hanesan loron Valentin iha Amerikanu Unidu. Labarik barak halo kartás ho dezeinu fuan ou “corração” fó ou manda ba inan-aman, familia  no kolega sira. Vijiñu sira mos halo dose, xokolate no prezente seluk ne’ebe ho modelu fuan, sira fahe ba malu. Iha fatin eskola no servisu fatin mos ema fahe prezente ba malu. Iha Ajénsia Korreiu (kantor pos) okupado ho kartas barak ne’ebe ho modelu fuan, tanba ema ida-idak haruka karta valentin ne’e ba sira nia namorado/a no ema hotu dehan ba malu “Happy valentine’s day! You are my valentine!”
Sai pontu importante iha selebrasaun ida ne’e mak ilas fuan “DOMIN.” Fuan mak sai simbolu ba loron valentin. Loron valentine day hanesan loron domin no loron ida ne’ebe halo ema hotu haksolok no hamnasa.
Saida mak sai orijen ba loron valentin? Tuir tradisaun ne’ebe ita hetan no hatene katak Valentin moris iha  loron 14 Febreiru 270.  Nia sai Amu Bispu iha Terni ( Italianu ). Nia sai ema domin nain  ida ne’ebe hadomi ema hotu no ema barak mos sai hadomi nia. Ninia pregasaun/sermaun ( homily ) barak koalia kona-ba domin Nai Jesus Kristus nian, ba ema hotu ne’ebe lahare no lahaketak sira nia pojisaun no sira nia orijen. Ema hotu hakarak atu hetan ou buka domin no ema hotu hakarak fó no fahe sira nia domin  ba ema seluk. Wainhira liu-rai Claudiu hapara sarani Kristaun, iha ne’eba Valentin mos sira kaer. Iha kadeia nia laran sira halo tortura no kastigu ba Valentin. Iha tortura nia laran  Valentin  hanoin hotu ema “ninia sarani” ne’ebe nia hadomi. Iha kadeia laran loron-loron nia halo karta ho dezeinu fuan no kalakar “lia-fuan” ida “HAU HADOMI IMI.” Karta sira ne’e manda ida-ida ba ema sira ne’ebe nia hadomi.
Ema hotu ne’ebe iha kadeia hamutuk  ho Valentin sente no hetan hotu domin husi nia. Sira mos halo karta ne’ebe ho dezeinu fuan iha sira ida-idak nia sela laran hodi hakura/manda ba sira nia familia no kolegas sira. Maske Valentin sira kastigu mate, maibe ema sira iha kadeia laran kontinua halao toman ida halo karta ho dezeinu fuan hodi fahe ba malu “ema ne’ebe sira hadomi”. Alen-de- ida ne’e, husi igreja tau ou foti  Valentin sai nu’udar santu. Ho ida ne’e, mak loron 14 Febreiru ita selebra hanesan loron Santu Valentin nian.
Valentin sente ema hotu hetan nia domin. Ema hotu iha hakarak atu hadomi no hakarak atu ema seluk hadomi sira. Ida ne’e  mak ita ema nia dever no direitu atu fahe domin.  Hanesan versu pasu daruak ne’ebe akontese tanba ain sorin kamesa halo pasu. Dalaruma kariñu no domin mos hanesan  nune’e.

Analizasaun ba Domin
Domin nia perueta sei la hakmatek iha fatin deit. Wainhira ita hatudu domin ba ema seluk, ita mak sai mafók nain no ema seluk mak sai reseptadór. Realidade ita hatudu domin ba ema seluk mai husi buat rua: pontu primeiru mak azuda ema seluk hodi fó domin, Pontu segundu mak azuda kria oportunidade ba ema seluk atu hadomi. Iha asuntu domin ninian katak ema ida-idak mak sai mafók no reseptadór. Moris katak perueta ne’ebe fó no simu domin. Maibe perueta ne’e akontese tanba iha parte balun hakarak komesa. Ita ema deit mak bele komesa no hamosu domin atu fó ba ema hotu ne’ebe persiza.
Nesesidade hadomi no domin laos ho modelu buka “tanis-hadais” hodi husu domin, maibe ho fiar katak domin ne’e ita iha tia ona. Oinsa ita atu aplika no realize domin ne’e? Atu realize no aplika domin ne’e presiza inisiativu ne’ebe ho espiritu fó laran nafatin (setia).
Iha loron ne’ebe wainhira Valentin ema atu kastigu mate, nia sei fó nafatin ninia domin ba ema ne’ebe mak presiza. Iha moras nia laran tanba ema tortura, nia sei reza nafatin ba nia sarani sira hotu.  Nia mos sei halo nafatin karta ho dezeinu fuan no kalakar ida “ Hau Hadomi Imi.”
Iha sekulu modernu ne’e, de facto mak ema barak realize no aplika sira nia domin ho fuan sorin deit “buka diak deit,” balun buka gostu, rame no buka riku soin hodi goja iha ema seluk nia terus. Ho ida ne’e mak mosu lia-fuan ida laran rua/lie deceive (selingkuh). Laran rua/lohi, ninia konsekuensia mak hamosu konflitu entre ema ida ho ema seluk, fen ho laen bele soe malu no ida seluk bele oho fali ida seluk tanba odiu.
Domin ne’ebe perfeitu laos atu hamosu konflitu, odiu no fahe malu, maibe domin ne’ebe mak ita atu fó mak domin ida mai husi fuan (fo ho laran tomak). Tanba ita nia fuan mak sai sentru ba ita nia vida moris. Ema ne’ebe moris la iha domin identiku hanesan moris la iha fuan “ mate.” Domin ne’ebe ita iha, ne’e domin Nai Maromak nian no domin ne’e iha molok ita moris iha mundu.  Iha parte seluk, konflitu mosu tanba ema hamoris idea egoismu. Idea egoismu ne’ebe mosu, sei forma privadu ida sai konesia hodi hadomi nia an rasik (self-pity). Hadomi an rasik uzual ida ne’ebe  haboot sofrimentu, ho nune’e ninia nu’udar-resultadu sente kuitadu/laran sadia ba an rasik deit.
Konsekuensia husi egoismu mak komunikasaun ou cummunicare sai demisaun ou cut off  ba domin ne’e rasik. Komunikasaun mak sai ponte no diresaun ba domin ne’e rasik no sai mos hanesan komperador hodi hametin relasaun domin ne’ebe atu hamosu no hametin unidade. Unidade mak sai xave hodi loke odamatan dame no domin nian. Dame katak moris hakmatek, seguru, laiha inimigu no domin katak sentimentu kariñu/afesaun ida ne’ebe tuir mos ho sentimentu hakarak hadomi no tau laran-maluk ne’ebe nakonu ho espiritu, domin, sentimentu, saudades ne’ebe klean no sente propriedade i reseptadór.
Domin laos buat halimar ida no fuan laos brinkeidu. Ho ida ne’e, keta halimar ho buat rua ne’e. Halo ema seluk hadomi no sai reseptadór ne’ebe diak, keta hatudu individualisme hodi hanehan ema seluk nia liberdade i keta hakiak egoismu, basa ho-ida ne’e moris sei la-livre.
Ita nia tempuagora ne’e (modernism), mundu sente no hetan mudansa barak ne’ebe radikal, hanesan revolusaun ekonomia ne’ebe iha ligasaun ho globalizasaun; revolusaun digital,  ho internet ne’ebe halo posivel ema habelar informasaun/nutisia iha minutu deit; no revolusaun iha mundu bio ethic, ne’ebe mak bakar ou halo rahun natureza ou envairomentu “ mundo.”
Revolusaun hirak ne’e mos sai inpaktu boot mai ita ema nia moris, tanba dalabarak ita uza sala ou kontrariu ho situasaun ne’ebe ita infrenta. Ita nia mundu agora mundu modernu no foun, ho ida ne’e ita mos tenke halo sentidu ba situasaun mundu nian ne’e rasik. Haburas mundu foun ida ne’e ho sentimentu, kapasidade, dejenvolvimentu no domin ne’ebe saudavel. Laos atu uza mundu ne’e nia furak hodi hakiak egoismu no individualismu.
Egoismu no individualismu iha parte ekonomia bele forma ema sai koruptor no iha parte domin bele forma ema sai bosok ten, ulun rua (selingkuh), no buka halo kontente an rasik no buka gostu/goza iha ema seluk nia terus. 
Furak mundu nian lafurak liu ema ida nia fuan “ domin.” Iha buat barak ne’ebe ema presiza mak domin husi ita. Fó dezeinu fuan “domin” lapresiza hein loron 14 Febreiru, maibe kauza loron-loron mos ita tenke kria moris ne’ebe mak fó valor no nakonu ho domin. Santu Valentin sai ezemplu no refleitor (inspirator-motivator) diak ida mai ita. Domin ne’e iha mak misteriu moris ne’e mosu. Ho-ida-ne’e goja (enjoy) ba moris ne’e  nia furak.

#Bele asesu iha Timor Post, Edisaun 12 Febreiru 2019

JOVEN AUTÓR BA HARII SOCIEDADE RESILIENTE

JOVEN AUTÓR BA HARII SOCIEDADE R ESILIENTE Joven   Autór  Ba  Harii   Sociedade  Resiliente ,  sai   hanesan   titulu  boot  ida   iha   kom...