Loron
Valentine Hanesan Toman Ida
Loron Valentine
hanesan tradisaun ou toman ida ne’ebe ema selebra iha loron 14 fulan Febreiru,
hanesan loron domin. Tuir Referensia historia hateten katak, loron Valentine mosu husi tradisaun Romanu
nian. Ikus mai husi tradisaun Kristaun halo adoptasaun ho historia ne’ebe
haktuir konaba Santo Valentinu nia brani. Tanba sa Santo Valentinu hetan
kastigu husi liurai Claudio? Liurai Claudio iha tempu ne’eba sai hanesan liurai
bot Romanu nian. Tuir lei Romanu nian, membru militares hotu hetan bandu labele
kaben (labele iha fen) ho objektivu katak atu nune’e sira bele fo an tomak hodi
servi ba nasaun no liurai. Kontrario ho Valentinu nia hanoin. Ikus mai
Valentinu nu’udar Nai Luluk nia fo kasamentu sub-subar ba membrus militares
sira ne’ebe hakrak kaben iha clandestein
(iha teoria politika nian clandestein
katak movimentu rai okos). Iha parte ida ne’e Valentinu hasoru ou kontra lei
husi liurai ho nia sentidu katak feto ho mane iha direitu atu moris hamutuk
nu’udar fen-laen.
Saida mak objektivu husi hari’i uma kain? Iha
realidade moris lor-loron domin sai hanesan fator inportante ba buat hotu. Koalia
konaba hari’i uma kain ou kaben, dalabarak inpaktu husi kultura (tradisaun),
husi luxúria (napsu), situsaun social, no seluk tan. Perigu husi inpaktu hirak ne’e
mak kria moris kiak aumenta, tanba ho obrigasaun hirak ne’e hamate ema nia
rasionalidade (hanoin) ou koinesimentu konaba saida mak domin. Menus
koinesimentu iha moris uma kain (kaben) bele hamosu konflitu: tanba laiha
koinesimentu klean konaba hari’i uma kain, eskola la hotu, kaben tinan kiik, no
ekonomia la sufisiente. Ne’e laos atu hanorin ita para atu halakon kultura,
maibe hanorin ita oinsa atu buka maneira ou modelu seluk husi ita nia toman ou
tradisaun konaba kaben. Buka solusaun
hodi hamenus toman ne’ebe ita hamoris durante ne’e. Iha loron 14 Febreiru tinan
ida ne’e husu ita hotu atu haklean koinesimentu konaba sentidu (domin) husi
loron ne’ebe ita foti hanesan loron domin nia. Laos hein halo foer loron domin
ne’e ho mentalidade ne’ebe hamate ema seluk nia diknidade (inmoral).
Historia Loron Valentine
Loron 14 Febreiru ita selebra ou festeza
hanesan loron Valentin iha Amerikanu Unidu. Labarik barak halo kartás ho
dezeinu fuan ou “corração” fó ou
manda ba inan-aman, familia no kolega
sira. Vijiñu sira mos halo dose, xokolate no prezente seluk ne’ebe ho modelu
fuan, sira fahe ba malu. Iha fatin eskola no servisu fatin mos ema fahe
prezente ba malu. Iha Ajénsia Korreiu (kantor
pos) okupado ho kartas barak ne’ebe ho modelu fuan, tanba ema ida-idak
haruka karta valentin ne’e ba sira nia namorado/a no ema hotu dehan ba malu “Happy valentine’s day! You are my
valentine!”
Sai pontu importante iha selebrasaun ida
ne’e mak ilas fuan “DOMIN.” Fuan mak
sai simbolu ba loron valentin. Loron valentine
day hanesan loron domin no loron ida ne’ebe halo ema hotu haksolok no
hamnasa.
Saida mak sai orijen ba loron valentin?
Tuir tradisaun ne’ebe ita hetan no hatene katak Valentin moris iha loron 14 Febreiru 270. Nia sai Amu Bispu iha Terni ( Italianu ). Nia
sai ema domin nain ida ne’ebe hadomi ema
hotu no ema barak mos sai hadomi nia. Ninia pregasaun/sermaun ( homily ) barak koalia kona-ba domin Nai
Jesus Kristus nian, ba ema hotu ne’ebe lahare no lahaketak sira nia pojisaun no
sira nia orijen. Ema hotu hakarak atu hetan ou buka domin no ema hotu hakarak
fó no fahe sira nia domin ba ema seluk.
Wainhira liu-rai Claudiu hapara sarani Kristaun, iha ne’eba Valentin mos sira
kaer. Iha kadeia nia laran sira halo tortura no kastigu ba Valentin. Iha
tortura nia laran Valentin hanoin hotu ema “ninia sarani” ne’ebe nia hadomi. Iha kadeia laran loron-loron nia
halo karta ho dezeinu fuan no kalakar “lia-fuan”
ida “HAU HADOMI IMI.” Karta sira
ne’e manda ida-ida ba ema sira ne’ebe nia hadomi.
Ema hotu ne’ebe iha kadeia hamutuk ho Valentin sente no hetan hotu domin husi
nia. Sira mos halo karta ne’ebe ho dezeinu fuan iha sira ida-idak nia sela
laran hodi hakura/manda ba sira nia familia no kolegas sira. Maske Valentin
sira kastigu mate, maibe ema sira iha kadeia laran kontinua halao toman ida
halo karta ho dezeinu fuan hodi fahe ba malu “ema ne’ebe sira hadomi”. Alen-de-
ida ne’e, husi igreja tau ou foti
Valentin sai nu’udar santu. Ho ida ne’e, mak loron 14 Febreiru ita
selebra hanesan loron Santu Valentin nian.
Valentin sente ema hotu hetan nia domin.
Ema hotu iha hakarak atu hadomi no hakarak atu ema seluk hadomi sira. Ida
ne’e mak ita ema nia dever no direitu
atu fahe domin. Hanesan versu pasu
daruak ne’ebe akontese tanba ain sorin kamesa halo pasu. Dalaruma kariñu no
domin mos hanesan nune’e.
Analizasaun ba Domin
Domin nia perueta sei la hakmatek iha
fatin deit. Wainhira ita hatudu domin ba ema seluk, ita mak sai mafók nain no
ema seluk mak sai reseptadór. Realidade ita hatudu domin ba ema seluk mai husi
buat rua: pontu primeiru mak azuda ema seluk hodi fó domin, Pontu segundu mak
azuda kria oportunidade ba ema seluk atu hadomi. Iha asuntu domin ninian katak
ema ida-idak mak sai mafók no reseptadór. Moris katak perueta ne’ebe fó no simu
domin. Maibe perueta ne’e akontese tanba iha parte balun hakarak komesa. Ita ema
deit mak bele komesa no hamosu domin atu fó ba ema hotu ne’ebe persiza.
Nesesidade hadomi no domin laos ho modelu
buka “tanis-hadais” hodi husu domin, maibe ho fiar katak domin ne’e ita iha tia
ona. Oinsa ita atu aplika no realize domin ne’e? Atu realize no aplika domin
ne’e presiza inisiativu ne’ebe ho espiritu fó laran nafatin (setia).
Iha
loron ne’ebe wainhira Valentin ema atu kastigu mate, nia sei fó nafatin ninia
domin ba ema ne’ebe mak presiza. Iha moras nia laran tanba ema tortura, nia sei
reza nafatin ba nia sarani sira hotu.
Nia mos sei halo nafatin karta ho dezeinu fuan no kalakar ida “ Hau Hadomi Imi.”
Iha sekulu modernu ne’e, de facto mak ema barak realize no aplika
sira nia domin ho fuan sorin deit “buka
diak deit,” balun buka gostu, rame no buka riku soin hodi goja iha ema
seluk nia terus. Ho ida ne’e mak mosu lia-fuan ida laran rua/lie deceive (selingkuh). Laran rua/lohi, ninia konsekuensia mak hamosu konflitu
entre ema ida ho ema seluk, fen ho laen bele soe malu no ida seluk bele oho
fali ida seluk tanba odiu.
Domin ne’ebe perfeitu laos atu hamosu
konflitu, odiu no fahe malu, maibe domin ne’ebe mak ita atu fó mak domin ida
mai husi fuan (fo ho laran tomak). Tanba ita nia fuan mak sai sentru ba ita nia
vida moris. Ema ne’ebe moris la iha domin identiku hanesan moris la iha fuan “
mate.” Domin ne’ebe ita iha, ne’e domin Nai Maromak nian no domin ne’e iha
molok ita moris iha mundu. Iha parte
seluk, konflitu mosu tanba ema hamoris idea egoismu. Idea egoismu ne’ebe mosu,
sei forma privadu ida sai konesia hodi hadomi nia an rasik (self-pity). Hadomi an rasik uzual ida
ne’ebe haboot sofrimentu, ho nune’e
ninia nu’udar-resultadu sente kuitadu/laran sadia ba an rasik deit.
Konsekuensia husi egoismu mak komunikasaun
ou cummunicare sai demisaun ou cut off ba domin ne’e rasik. Komunikasaun mak sai
ponte no diresaun ba domin ne’e rasik no sai mos hanesan komperador hodi
hametin relasaun domin ne’ebe atu hamosu no hametin unidade. Unidade mak sai
xave hodi loke odamatan dame no domin nian. Dame katak moris hakmatek, seguru,
laiha inimigu no domin katak sentimentu kariñu/afesaun ida ne’ebe tuir mos ho
sentimentu hakarak hadomi no tau laran-maluk ne’ebe nakonu ho espiritu, domin,
sentimentu, saudades ne’ebe klean no sente propriedade i reseptadór.
Domin laos buat halimar ida no fuan laos
brinkeidu. Ho ida ne’e, keta halimar ho buat rua ne’e. Halo ema seluk hadomi no
sai reseptadór ne’ebe diak, keta hatudu individualisme hodi hanehan ema seluk
nia liberdade i keta hakiak egoismu, basa ho-ida ne’e moris sei la-livre.
Ita nia tempuagora ne’e (modernism), mundu sente no hetan mudansa
barak ne’ebe radikal, hanesan revolusaun ekonomia ne’ebe iha ligasaun ho
globalizasaun; revolusaun digital, ho internet ne’ebe halo posivel ema habelar
informasaun/nutisia iha minutu deit; no revolusaun iha mundu bio ethic, ne’ebe mak bakar ou halo
rahun natureza ou envairomentu “ mundo.”
Revolusaun hirak ne’e mos sai inpaktu boot
mai ita ema nia moris, tanba dalabarak ita uza sala ou kontrariu ho situasaun
ne’ebe ita infrenta. Ita nia mundu agora mundu modernu no foun, ho ida ne’e ita
mos tenke halo sentidu ba situasaun mundu nian ne’e rasik. Haburas mundu foun
ida ne’e ho sentimentu, kapasidade, dejenvolvimentu no domin ne’ebe saudavel.
Laos atu uza mundu ne’e nia furak hodi hakiak egoismu no individualismu.
Egoismu no individualismu iha parte
ekonomia bele forma ema sai koruptor no iha parte domin bele forma ema sai
bosok ten, ulun rua (selingkuh), no
buka halo kontente an rasik no buka gostu/goza iha ema seluk nia terus.
Furak mundu nian lafurak liu ema ida nia fuan
“ domin.” Iha buat barak ne’ebe ema presiza mak domin husi ita. Fó dezeinu fuan
“domin” lapresiza hein loron 14 Febreiru, maibe kauza loron-loron mos ita tenke
kria moris ne’ebe mak fó valor no nakonu ho domin. Santu Valentin sai ezemplu
no refleitor (inspirator-motivator)
diak ida mai ita. Domin ne’e iha mak misteriu moris ne’e mosu. Ho-ida-ne’e goja
(enjoy) ba moris ne’e nia furak.
No comments:
Post a Comment